Ini Dia: Rob Riemen

Blogspot Pionir Books

Dalam rangka Kekekalan Laten Fasisme, yakni edisi bahasa Indonesia buku bertema filsafat yang berjudul asli De eeuwige terugkeer van het fascisme, kita akan berkenalan lebih jauh dengan pengarangnya: filsuf budaya dan pendiri wadah-pemikir bergengsi Institut Nexus, Rob Riemen (1962).

Ayah Riemen berasal dari keluarga miskin yang sejak umur empat belas tahun sudah ikut mencari nafkah dan di kemudian hari merangkak naik ke posisi ketua serikat buruh. Ibu Riemen besar di Indonesia, yang waktu itu masih jajahan Belanda, dan selama Perang Dunia Kedua sempat mendekam di kamp konsentrasi Jepang.

Riemen anak sulung dari enam bersaudara dan dia tumbuh dalam keluarga miskin Katolik yang berpaham liberal. Ibunya berpengaruh kuat terhadap masa kecilnya, dan kedua orang tuanya selalu mewanti-wanti tiga hal sebagai berikut:
– Sering kali, hidup tidak lucu, camkan itu.
– Terima kenyataan bahwa kamu harus memikul tanggung jawab.
– Bila hidup sedang tidak lucu, tetapi kamu memikul tanggung jawabmu, jangan pernah menyerah, jangan berkompromi, perbuat apa yg harus kamu perbuat.
Tiga wejangan tersebut sepertinya menjelaskan mengapa, pada 2010, Riemen blakblakan mengecap politikus Belanda Geert Wilders sebagai fasis, dan gerakan Wilders, yaitu PVV atau Partai untuk Kebebasan, sebagai fasistik, pada saat semua orang lain di Belanda hanya berdiam diri.

Orang tua Riemen tidak sempat mengenyam pendidikan dan impian mereka ialah untuk melihat anak-anak mereka duduk di bangku kuliah. Akan tetapi, pada sekolah menengah Riemen justru dua kali tinggal kelas karena dia merasa kurang betah dengan sistem pendidikan yang dijalankan, tetapi pada akhirnya dia berhasil juga masuk perguruan tinggi. Begitu duduk di bangku kuliah, Riemen malah menuntut ilmu sampai sepuluh tahun lamanya. Bagi dia, masa tersebut sesungguhnya masih terlalu singkat. Selama periode itu, dia cuma melakukan satu hal: membaca.

Satu buku yang sangat membekas dalam sanubarinya ialah The Magic Mountain karangan Thomas Mann. Dari situ bahan bacaan dia merambah ke Schopenhauer, Nietzsche, Goethe – para pemikir bermazhab humanisme Eropa. Filsafat Riemen pada intinya berakar pada mazhab tersebut.

Kolona: Život u hrvatskoj

Vedrana Rudan

Svi oko mene žele pobjeći. Službeno se u Hrvatskoj samoubije 800 ljudi, broj pada iz godine u godinu, ako je vjerovati hrvatskim statističarima. Koliko ljudi bježi iz Hrvatske glavom bez obzira ne znaju ni oni. Da sam deset godina mlađi, da sam deset godina mlađa…Mrmljaju moji prijatelji. Da sam ja trideset godina mlađa ostala bih ovdje jer sam sigurna da je svagdje na svijetu ovako kako je kod nas. Živimo u vremenu kad su sve maske pale. Naši nam se gospodari, ma gdje mi živjeli, podrugljivo kese jer znaju da su njihovi robovi opsjednuti borbom za goli opstanak.

Ne, ne želim otići iz Hrvatske što ne znači da nisam užasnuta zemljom u kojoj živim. Grozote koje nam se događaju iz dana u dan toliko su jezive da u njih ne možeš povjerovati. Banke su švicarskim francima uništile sudbinu 300 tisuća građana. Mi, bića odrane kože, ne dižemo revoluciju. Prestrašeno čučimo u “svom” stanu i čekamo da ga banka proda. Kad ga proda još uvijek ćemo joj biti dužni.

Veterani Domovinskog rata pred koji su dan odlučili uz pomoć dviju bombi u obliku plinskih boca dići u zrak centar Zagreba. Vlast je dečke ozbiljno shvatila. Razgovarat će s njima, razmotriti njihove želje i potrebe, učinit će sve da naši junaci odustanu od igre bocama. Pedesetak heroja držalo je čitav grad u klopci a 300 tisuća švicaraca ne mogu učiniti ništa.?!

Nije sve baš tako jednostavno. Veterana ima 500 tisuća i svi su naoružani. Doduše, njihov je minister rekao da on zna kako ima 150 tisuća lažnih veterana, ali…Fred Matić se, sigurna sam, boji da mu netko od veterana djeci ne prereže vrat. Ni ja na njegovom mjestu ne bih previše brbljala.

U jednim je novinama hrabra novinarka Helena Puljiz izračunala koliko nas koštaju lažnjaci. Milijarde eura. Nitko od nas se zbog toga nije uzbudio. Milijarde, milijarde. Bolje i to nego da domovinci opet krenu na Zagreb. A Heleni neka dragi Bog pomogne.

Nikad ne vrtim telefon da bih spasila nečiji život zato jer sam sigurna da moja lova neće stići do onoga kome treba. Kad se od mojih nekoliko kuna namiri država, pa neki od operatera, pa organizator akcije, siročetu na kraju lanca ne ostane dovoljno love ni za pogreb. Ovih mi je dana ipak palo na pamet da Agenciji za odgoj i obrazovanje pošaljem stotinjak kuna da bi organizirala Oskar znanja.

Oskar znanja je fešta na kojoj se najpametnijim hrvatskim klincima i klincezama uručuje kipić zato jer su uložili veliki trud da bi sebe iz obične hrvatske zvijeri pretvorili u plemenito biće puno znanja i vještina. Neki od njih postigli su uspjeh na domaćim takmičenjima, drugi na međunarodnima. Ali…Uručivanje oskara hrvatskoj pameti košta 150.000 kuna. Hrvatska pamet je preskupa.

Čudi me ta mladež. Da su zaista pametni kužili bi da im je ulaganje u znanje gubljenje vremena. Matematika, fizika, kemija, informatika…Imamo zagrebačkog gradonačelnika, suspektnog turbokriminalca, koji odlučuje o sudbini Hrvatske a kemijom se nikad nije zamarao. Imamo zadarskog gradonačelnika, suspektnog turbokriminalca, kome na putu do vrha fizika sigurno nije pomogla. Imamo predsjednicu Kolindu, gospođu opsjednutu ratom, stupanjem, navlačenjem NATO uniformi u svim bojama. Ovih je dana izjavila kako su ona i papa slični. “Samo ja ne perem okolo noge.”

I tako, teku naši hrvatski dani. Sa ekrana nam se rugaju opake njušketine. Pobjegla sam u knjige. Upravo čitam Roba Riemena i njegovu “Školu života”. Knjiga je zbirka intervjua sa pametnim ljudima. Otkrit ću vam tajnu. Bar jednom tjedno poželim vlastitim rukama udaviti Bandića, Kalmetu, Kolindu, direktore svake od hrvatskih banaka, predsjednika vlade, oporbe, sve te gnjuse koji su moj život i život svih mojih pretvorili u pakao. A onda pročitam da je Ismail Serageldin rekao:”Protivim se nasilju, osim u samoobrani kod ekstremne opasnosti. Tko dobro promisli, vidi da Gandhi ima pravo i da ‘oko za oko osljepljuuje’. Život me naučio da budem ponizan i da je sve što obogaćuje dušu i duh puno važnije od prolaznog materijalnog bogatstva.” Eto, ja se umjesto apaurinom drogiram Riemenom.

Čekaj malo. Serageldin je rekao da se protivi nasilju osim u samoobrani i kod ekstremne opasnosti. Mene napadaju, ja jesam u ekstremnoj opasnosti pa ipak ništa ne činim. Ja nisam pacifist, ja sam kukavica.

Tommy Wieringa: vogels & fascisten

In de winter komen er veel vogels naar het terras achter het huis, ik heb de bomen volgehangen met vetbollen en pindanetten. Het is een plezierig gezicht, al die vogels, met het Basisboek Flora en Fauna van Nederland in de hand leer ik hoe ze heten en wat hun eigenschappen zijn. Afgelopen winter had ik grote moeite een van de terrasgasten te determineren. Hij leek sprekend op een vink maar had een opvallende grijze vlek in de nek die de vink niet heeft.

Ik maakte er foto’s van en stuurde die naar Kees Moeliker, die regelmatig over vreemde vogels schrijft in het weekblad van NRC Handelsblad.

Op de televisie was pasgeleden een discussie te zien tussen Rob Riemen en Arend Jan Boekestijn. Riemen probeerde Boekestijn ervan te overtuigen dat Geert Wilders een moderne fascist is. Boekestijn leunde rustig achterover, hij hoefde niks te bewijzen, alleen maar te ontkrachten; een comfortabele positie. Aan Riemen kleefde de zenuwachtigheid – hij had het boekje geschreven waarin hij had vastgesteld dat Wilders aan alle kenmerken van een neofascist voldeed. Achter zijn werktafel had het zoiets onomstotelijks geleken, maar nu de wereld zich ermee bemoeide was het opeens geen uitgemaakte zaak meer.

In de Volkskrant schreef Frits Bolkestein dat Riemen zich moest schamen voor zijn bewering. Bolkestein wees erop dat het fascisme door intellectuelen werd gesteund. ‘Freud heeft Mussolini een van zijn boeken gestuurd met de opdracht: ‘Van een oude man die in de Duce de held van de cultuur begroet’. Heeft Wilders een dergelijk boek van een vooraanstaande intellectueel ontvangen?’

Volgens Bolkestein kun je alleen fascist zijn als je een boek krijgt toegestuurd door een intellectueel.

Ook wees hij erop dat de omstandigheden toen en nu onvergelijkbaar zijn. Dat is waar, maar een valide argument is het niet. Het begrip ‘fascist’ zou volgens die redenering slechts in een historisch vacuüm kunnen worden gebruikt, en nooit in het heden toepasbaar zijn.

In deze krant schreef Peter Middendorp al eens over de ‘negen activerende hartstochten’ van het fascisme, zoals gedefinieerd door de Amerikaanse historicus Robert Paxton. Paxton’s boek ‘De anatomie van het fascisme’, zo maak ik op uit de besprekingen, valt te lezen als een praktische handleiding ‘Hoe herken ik een fascist?’.

Zo Wilders niet geheel voldoet aan Paxton’s taxonomie, dan toch grotendeels.

De foto’s van de vogel op mijn terras werden door Kees Moeliker op mijn verzoek bekeken. Hij beaamde dat de grijze vlek in de nek atypisch is voor de soort, maar dat we hier zonder enige twijfel te maken hadden met een vink.

Tommy Wieringa

De Pers